16 Sep Disanje na usta – normalno stanje ili poremećaj?

Disanje je fiziološki proces koji se odvija potpuno nesvjesno i sastoji se od dvije faze: prva dopušta udisanje zraka bogatog kisikom (bitan za vitalne procese stanicama organizma), druga faza omogućuje izdisanje ugljičnog dioksida, otpadni produkt stanica koji pri visokim koncentracijama može biti toksičan.

Jako je važno da se ovaj vitalni proces odvija glatko, što je više moguće, i da protok zraka ne nailazi na otpor.

Normalno je da zrak ulazi kroz nos gdje se vlaži, zagrijava i pročišćava od prašine i bakterija, a zatim prolazi kroz ždrijelo i grkljan, dušnik, bronhije i pluća.

Jedan mogući razlog disanja na usta je opstrukcija gornjih dišnih puteva. Ako postoji opstrukcija gornjih dišnih puteva, kao što su adenoidi ili uvećan treći krajnik ili alergijski rinitis, zrak s poteškoćama prolazi kroz nos, i tijelo odabire jednostavan način, onaj koji zahtijeva manje očito truda, omogućujući mu ući kroz usta, i događa se disanje na usta. Međutim u tom slučaju kvaliteta zraka više neće biti ista, mišići će raditi na drugačiji način, a dijete će se osjećati umorno.

Zašto je bitno disati na nos?

U djece tijekom rasta i kod osjetljivih pojedinaca, posljedice oralnog disanja su: jezik u niskom položaju na dnu usne šupljine, hypotonus mišića lica i usana koji mogu utjecati na razvoj skeleta lica, što najčešće rezultira dugim licima, kontrakcija gornje čeljusti i baze nosa, pojava visokog nepca, a čeljusti rastu s prevladavajućim smjerom prema dolje i prema nazad.

S gledišta zuba, najčešće srećemo pretjerani nagiba sjekutića prema van, otvorenim prednjim zagrizom a u stražnjim dijelovima križni zagriz zbog uske gornje čeljusti. Lice može dobiti karakterističan aspekt koji se obično naziva facies adenoida- usko lice, gummy smile, uske nosnice, inkompetentne usne-usnice koje se teško spajaju.

Zrak koji ulazi kroz usta ne vlaži se i pročišćava na odgovarajući način i može promicati upale ždrijela i krajnika, što  izaziva začarani krug-s jedne strane upala opstruira disanje a otežano disanje još više komplicira stanje i dovodi do kroničnog upalnog stanja dišnih puteva i uha. Također čest nalaz je i upala desni zbog veće suhoće sluznice.

Nedostatak kisika u tijelu može rezultirati i učestalim glavoboljama, umorom, pomanjkanjem koncentracije, pa čak i nepravilnim radom srca-aritmije.

Izuzetno je važno da dišni put bude prohodan i dovoljno velikog volumena. Najbolje ga možemo izmjeriti preko CBCT-a.

Treba naglasiti da osim blokada gornjih dišnih puteva uzrokovana upalnim procesima u nosu u grlu djelomična pa i kompletna opstrukcija dišnih puteva može biti uzrokovana i anatomskim-genetskim uvjetovanim faktorima u građi glave i lica-na primjer mala i natrag postavljena donja čeljust ili uska gornja čeljust i neke neuromuskularne disfunkcije različitog porijekla gdje može doći do drastičnog smanjenja protoka zraka-hypopnea do kompletnog prekidanja protoka apnea. Tada govorimo o OSAS-(sindromu opstruktivne sleep apneje).

Kako ortodont može pomoći?

Jako je važno osigurati normalan volumen dišnog puta. Otorinolaringolog liječi upale, odstranjuje adenoide. Ortodont može djelovati na anatamskoj razini u realnom povećanju volumena dišnog puta. Kod djece često koristimo aparate za širenje gornje čeljusti koji ujedno povećavaju i volumen nosa, korekcijom malokluzija uspostavlja se harmonija u radu mišića što povoljno utječe i na disanje, kod odraslih je liječenje nešto složenije jer su se kosti već formirale a može uključiti i čeljusnu kirurgiju i ortodonciju za korekciju malokloluzije.